Ljudsko srce ima cetiri supljine: dvije pretklijetke i dvije klijetke. U medicini se često rabi izraz "desno" i "lijevo" srce. Desno srce cini desna pretklijetka i desna klijetka; u desnu pretklijetku dolazi venska krv iz tijela koja se kroz desnu klijetku pumpa u pluca. Rad srca cine dvije radnje - skupljanje i sirenje. Otkucaje srca moguce je osjetiti na vratu, zapescu ili podlaktici. To je bilo ili puls.
Krv iz desnoga srca u pluća vodi plućna arterija (u njoj se nalazi venska krv, no zove se arterija zato sto je pravilo da se sve krvne zile koje idu od srca prema periferiji nazivaju "arterijama"). U plucima se krv rjesava ugljikovog dioksida, a obogacuje kisikom. Takva pročišćena krv sada je arterijska te iz pluća dolazi u lijevu pretklijetku plucnim venama (iako sadrze arterijsku krv, zovu se vene jer dolaze s periferije u srce). Iz lijeve pretklijetke arterijska krv dalje odlazi u lijevu klijetku pa u aortu, koja je raznosi po cijelome tijelu. Buduci da lijevo srce pumpa arterijsku krv u cijelo tijelo (a desno srce vensku krv samo u pluca), u lijevom su srcu tlakovi triput veci te su njegove stijenke deblje i jace.
Vrh srca naziv je za vanjsku regiju srca koja se nalazi na samom njegovom kraju, odnosno vrhu. Kod ljudi, vrh srca usmjeren je dolje, naprijed i lijevo, prekrivajuci lijevo plucno krilo i pleuru. Smjesten je u visini petog međurebarnog prostora, 8–9 cm udaljen od sternuma.